Želite da sačuvate sjećanja u poznijem dobu? Vježbajte!

Povezane objave

• 8 razloga zašto smo i dalje gladni nakon jela 19/01
• Otvorena prva biciklistička staza od reciklirane plastike 18/09
• Neobični simptomi prehlade i gripa na koje treba obratiti pažnju 10/01

Ako želite da sačuvate uspomene kada dođete u poznije životno doba, savjet je da vježbate tri puta nedjeljno. To se prvenstveno odnosi na osobe u 50-im i 60-im godinama, kažu naučnici.

Stručnjaci iz Univerziteta u Pitsburgu pregledali su 3.000 odraslih osoba starosti od 55 do 85 godina, uvidjevši da vježbanje tri puta nedjeljno tokom četiri mjeseca dovodi do boljeg zadržavanja pamćenja, kod ispitanika.

Održavanje aktivnosti u 50-im i 60-im godinama može biti ključno za sprečavanje gubitka pamćenja, sugeriše studija.

Naučnici su posmatrali 3.000 odraslih osoba srednjih godina i identifikovali snažnu vezu između nivoa vježbanja i njihove sposobnosti da pamte ključne životne događaje. Ljudi koji se bave aerobnim vježbama, poput vožnje bicikla, hodanja ili džogiranja tri puta nedjeljno, imaju bolje pamćenje, pokazali su rezultati.

Vježbanje podstiče dotok krvi u mozak, sprečavajući odumiranje neurona kako ljudi stare, i na taj način čuvajući sjećanja. Nalazi, objavljeni u časopisu Communications Medicine, proizašli su iz analize 36 studija.

Akademici Univerziteta u Pitsburgu kažu da pojedinačni radovi često ne mogu otkriti trendove jer mogu biti suviše malog obima. Međutim, kada se njihovi rezultati i rezultati postojećih studija objedine, jasne povezanosti postaju očigledne.

Vodeća autorka, Sara Agdžajan je rekla: „Otkrili smo da je došlo do većeg poboljšanja pamćenja među onima koji imaju između 55 i 68 godina u poređenju s onima koji imaju 69 do 85 godina, tako da je bolje intervenisati ranije.

Iz naše studije, čini se da je vježbanje oko tri puta nedjerno najmanje četiri mjeseca, onoliko koliko vam je potrebno da biste iskoristili prednosti u epizodnom pamćenju.

Implikacije po javno zdravlje su jasne: vježbanje je pristupačan način na koji starije osobe mogu spriječiti pad pamćenja, koristeći na taj način sebi, svojim njegovateljima i zdravstvenom sistemu uopšte.

„Potreban vam je samo par dobrih cipela za hodanje, i možete izaći i učiniti nešto dobro za sebe.“

Rezultati su takođe sugerisali da se nivoi vježbanja moraju održavati najmanje četiri mjeseca, da bi ljudi imali bilo kakvu korist.

Naučnici su posmatrali aerobne vježbe, koje uključuju hodanje, trčanje, vožnju bicikla ili plivanje.

Oni nisu uključivali anaerobne vježbe kao što su joga ili korišćenje teretane, mada i ti vidovi vježbanja takođe mogu poboljšati pamćenje.

Učesnici su uglavnom bili ženskog pola (66 odsto), a proučavani su između 1985. i 2021.

Samo odrasli bez kognitivnih oštećenja, primjetili su poboljšanja u pamćenju. To nije bio slučaj s onima koji su već doživjeli blagi pad pamćenja.

Ipak, istraživači su konstatovali da bi to moglo biti zbog toga što se ne pridržavaju planova vježbi dovoljno temeljno, ili zbog razlika u načinu na koji je sam pad definisan između studija.

Prethodna istraživanja su takođe pokazala da redovno vježbanje može spriječiti gubitak pamćenja.

Koliko je fizičke aktivnosti dovoljno?

Da bi ostali zdravi, odrasli od 19 do 64 godine treba da se trude da budu aktivni svakodnevno i treba da rade:

• najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti kao što je vožnja bicikla ili brzo hodanje svake nedjelje
• i vježbe snage 2 ili više dana u nedjelji koje uključuju sve glavne mišićne grupe i dijelove tijela (noge, kukovi, leđa, stomak, grudi, ramena i ruke)

Ili:

• 75 minuta energične aerobne aktivnosti kao što su trčanje ili igra tenisa za samce svake nedjelje i
• vježbe snage 2 ili više dana u nedjelji, koje uključuju sve glavne mišićne grupe i dijelove tijela (noge, kukovi, leđa, stomak, grudi, ramena i ruke)

Ili:

• mješavina umjerene i intenzivne aerobne aktivnosti svake nedjelje – na primjer, 2 x 30-minutna trčanja plus 30 minuta brzog hodanja, što odgovara 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti i
• vježbe snage 2 ili više dana u nedjelji, koje uključuju sve glavne mišićne grupe i dijelove tijela (noge, kukovi, leđa, stomak, grudi, ramena i ruke)

Pravilo koje treba imati u vidu je da 1 minut intenzivne aktivnosti pruža iste zdravstvene koristi kao 2 minuta umjerene aktivnosti.

Jedan od načina da uradite preporučenih 150 minuta nedjeljne fizičke aktivnosti je da radite 30 minuta 5 dana svake sedmice.

Svi odrasli takođe treba da prekinu duge periode sjedenja uz laganu aktivnost.