Ovako naše tijelo reaguje na hladnoću!

Povezane objave

• 10 savjeta za buđenje motivacije 23/08
• “Činjenice” o stresu u koje treba da prestanete da vjerujete! 07/02
• Feng šui i sezonska ishrana 23/03

Naše tijelo je uspjelo da hiljadama godina evolucije postane otporno na mnoge uslove na Zemlji, ai ipak ne i na hladnoću.

Upravo zbog toga što nismo uspjeli da se naviknemo na hladnoću, naše tijelo se uvijek iznova bori sa niskim temperaturama, pa zbog toga reaguje na određen način – u potpunosti jedinstven.

Šta se dešava u našem tijelu kada nam je hladno?

Drugačija cirkulacija krvi

Naše tijelo dobro zna koji dijelovi su zaista od vitalne važnosti, pa se trude da se u uslovima kada nam je hladno pobrinu da ih sačuvaju. Upravo zato će dobar dio krvi prebaciti u unutrašnje organe, pa će manje cirkulacije biti u ekstremitetima (prstima, rukama, nogama, nosu, učima), zbog čega je važno da ove dijelove posebno ugrijete.

Brži rad srca

S obzirom na to da je krv ta koja održava našu tjelesnu temperaturu, a kada nam je hladno veliki dio krvi odlazi u unutrašnje organe, već i hodanje je veliki napor za organizam jer to podrazumijeva da je krv potrebna i u ekstremitetima (nogama), a krv ne može tek tako i tamo da stigne. Zato naše srce mora da kuca brže kako bi brže pumpalo krv koja mora da stigne i do ovih dijelova tijela, a kada srce radi brže viši je i krvni pritisak.

Teže se diše

Hladan vazduh je izuzetno suv, pa on, osim što smanjuje toplotu – smanjuje i vlažnost naših disajnih puteva, što može da dovede do otežanog disanja, a kod asmatičara čak i napad. Zato je važno da normalno i polako dišete, a da se tokom hladnih dana ne naprežete previše ako ste napolju, odnosno na hladnom.

Od hladnoće curi nos

U toku hladnih dana, nos ima posebnu ulogu. On u ovim sličajevima predstavlja mali grijač i ovlaživač hladnog, suvog vazduha koji ide ka plućima. Upravo zato što za zadatak ima da ovlaži suv vazduh koji udišemo tokom hladnih dana, nos može malo i da se “zanese”, pa da počne jače da curi – zbog čega su nam maramice tokom zime neophodne.

Manjak vode

Iako se manjak vode u organizmu uglavnom veže za period kada nam je toplo i kada se pojačano znojimo, pogrešno je vjerovati da nam je u toku zime potrebno manje vode. Isto kao što vijeća količina krvi kada nam je hladno “putuje” ka unutrašnji organima, odnosno sredini našeg tijela, tako se i voda iz organizma okuplja oko važnih organa, zbog čega naš organizam misli kako imamo previše vode u tijelu pa nas tjera u toalet. Tako se onda troši više vode nego što bi trebalo – pa je istu veoma važno nadoknaditi.

Drhtanje – znak da gubimo toplotu

Kada tijelo počne da gubi više toplote nego što uspijeva da stvori – prvi simptomi su podizanje dlačica na tijelu, odnosno ono što nam je poznato kao naježiti se. Problem je u tome što ljudi nemaju krzno kao prije više hiljada godina, pa to što smo se naježili ne znači puno, jer ne postoji ništa što će nas zaštititi od gubitka toploto. Tada naše tijelo počinje da podrhtava, odnosno da nekontrolisano stiska i opušta mišiće kako bi stvorilo toplotu. Međutim – ni to nije dugoročno rješenje, pa je potrebno da se sklonite na neko toplije mjesto čim osjetite drhtavicu.