8 svakodnevnih navika koje mogu da izazovu panični napad

Povezane objave

• Trikovi za brzo razbuđivanje 25/10
• Neobični simptomi prehlade i gripa na koje treba obratiti pažnju 10/01
• Zbog ove aktivnosti smo srećniji i zdraviji 12/01

Mnogi smatraju da je potrebna velika trauma kako bi osoba imala panični napad, ali ponekad, on može biti uzrokovan negativnim mislima ili nezdravim emotivnim navikama.

Šta je panični napad?

Postoji ogromna razlika između nervoze i paničnog napada. Panika dolazi iznenada, u vrijeme intenzivnog straha, a simptomi mogu da traju i do sat vremena. Najčešće, panični napad prati nejednak srčani ritam, bol u grudima, prekomjerno znojenje, drhtavica i poteškoće u disanju.
Šta izaziva panični napad je individualno, pa je zato veoma važno identifikovati okidače, kako bismo mogli da upravljamo njima. Ipak, izbjegavanje nekih navika, uz pomoć psihoterapeuta, može pomoći da umanjimo panične napade.

Navike koje izazivaju panični napad

Preuveličavanje

Pretvaranje nekog događaja u nešto mnogo ozbiljnije nego što zapravo jeste, može da utiče na pojavu paničnog napada.

Pogrešno tumačenje znakova tijela

Katastrofalno pogrešno tumačenje fizičkih senzacija može da dovede do paničnoh napada. Na primjer ukoliko preskakanje srca, što se dešava iz brojnih zdravstvenih razloga, protumačite kao srčani udar.

Donošenje prebrzog suda

Ukoliko “trčite pred rudu” i donosite neosnovane i brebrze zaključke, možete pogoršati anksioznost, što dovodi i do paničnih napada. Samo ukoliko vas neko, na primjer, nije pozvao odmah ili odgovorio na SMS poruku, ne znači da ne želi sa vama da se čuje ili da se nešto loše desilo.

Emotivno rezonovanje

Emotivno rezonovanje je zaključivanje na osnovu emotivnog odgovora, a ne logičnog slijeda događaja ili bez obzira na dokate ili činjenice. Ukoliko osjetite da nešto treba da uradite, ne znači da je to ispravno.
Pročitajte i… Misli kojima izazivamo anksioznost

Previše vremena uz društvene mreže

Društvene mreže mogu da dovedu do upoređivanja, što dovodi do brojnih negativnih misli, pretežno o sebi. A sve ovo i te kako utiče i na povećani rizik od paničnog napada.

Analiziranje

Ukoliko pretjerano analizirate svaku izgovorenu riječ ili postupak, skoro da ne postoji šansa da u jednom trenutku ne dobijete panični napad.

Prokrastinencija

Odlaganje obaveza za posljednji čas dovodi do nagomilanog posla, manjka vremena i naravno, panike izazvane kratkim rokom.

Previše samoće

Mala izolacija pomaže ljudima koji pate od anksioznosti, ali koliko će biti izolovani, zavisi od njihovih misli. Ukoliko previše razmišljate i analizirate, doći ćete do brojnih negativnih misli koji dalje dovode do paničnih napada.