Zemlja bi bila nastanjiva i kada bi pao jako veliki asteroid?

Povezane objave

• Šta sve (ni)ste znali o bananama… 13/05
• Od šume do bazena: 12 ideja arhitekata za rekonstrukciju Notr Dama 16/05
• Šta je Betovena inspirisalo da komponuje? 04/02

Jedna od najjezivijih i najčešćih prikaza smaka svijeta podrazumijeva, pored napada vanzemaljaca, i udar velikog asteroida. Međutim, da li bi tada zaista došlo do kraja svakog oblika života?

U prvih milijardu godina postojanja, naša planeta, kao i ostala nebeska tijela u Sunčevom sistemu, bila je pod konstantnim udarom kiše meteora i asteroida. Iako ovaj period ne djeluje kao pretjerano prijateljski nastrojen prema samom životu, nova istraživanja sugerišu da su neki dijelovi mogli ostati nastanjivi.

Udar asteroida i život na Zemlji

Istraživanje je sproveo tim sa Instituta iz Kolorada, a istraživani su fragmenti cirkona iz perioda rane Zemlje. Ovo kamenje sugeriše da je tada na našoj planeti postojala pristojna količina voda, ispod same Zemljine kore, a gdje ima vode, ima i uslova za život…

Dalje, tim je istraživao kako su udari asteroida mogli da utiču na Zemljinu koru i njene sastojke. Udar bi zagreao koru, koja bi onda pukla. Vremenom, ovaj efekat bi bio limitiran, a regija koje bi mogle biti domaćini prvom obliku života bilo bi sve više.

U periodu izmežu 4,5 i 3,5 milijardi godine prije, Zemlja se oporavljala od džinovskog udara, koji je stvorio Mjesec. Tim je procijenio da je toplota projektila mogla da otopi cijelu koru nekoliko puta tokom prvih nekoliko hiljada miliona godina.

Kako je nastao život na Zemlji?

Negdje poslije 4,2 milijarde godina, udari su bili sve rjeđi, a istraživači procjenjuju da je tada većina Zemlje bila čvrsta i ohlađena. To sugeriše da su postojali i lokaliteti pogodni za život.

Kao zaključak, istraživači kažu da, da bi Zemlja bila sasvim sterilna, naša planeta bi morala biti izložena udarima 10 puta jačim i češćim nego što se dešavalo prije nekoliko milijardi godina.