Zašto kažemo “slomi nogu” za sreću?
Povezane objave
Kad želimo sreću nekome – poželimo mu da “slomi nogu”. Ovaj izraz se najčešće koristi pred neko izvođenje ili pred ispit, ali nije rijetkost ni da se poželi u bilo kojoj drugoj situaciji u kojoj je potrebna sreća.
Zašto se koristi baš ovaj izraz?
Pravo porijeklo ovog izraza je nepoznato. U početku se koristio kako bi se obeshrabila zla sila i kako ne bi mogla da izazove loše izvođenje na sceni. To je bila neka vrsta mantre koju su koristili glumci – za sreću dok glume. Prema ovoj teoriji, kada nekome poželimo sreću i to izgovorimo, na taj način prizivamo zlu silu, pa se to moralo izbjegavati. Zato je nastao izraz koji zvuči potpuno obrnuto od lijepih želja, ali je imao odgovarajući efekat – da odbije zlu silu i donese sreću kome je potrebna.
Prvi dokument u kojem se pojavila izreka “slomi nogu” kao rečenica kojom se nekome želi sreća je intervju Roberta Vilsona Linda za časopis “Nju Stejtsmen” 1. oktobra 1921. godine. U ovom intervjuu govori se o konjiskim trkama i o tome koliko je baksuzno nekome poželjeti sreću. Robert Vilson Lind je rekao da su poslije džokeja glumci najsujeverniji, pa se zbog toga i njima uvijek želi da “slome nogu” jer nešto ovako uvredljivo zapravo donosi sreću.
Ova fraza se pominje i u dokumetnu u kojem Edna Ferber 1039. godine navodi da je ovaj izraz u pozorištu nastao sa sasvim drugačijim motivom – “…i sve zamjene su sjedele u zadnjim redovima učtivo želeći da razni glavni glumci slome nogu”. Na ovaj način, zamjene su se nadale da će uspjeti da dobiju ulogu nekog od glumaca ukoliko taj slomi nogu.
Postoji mogućnost da fraza “slomi nogu” potiče i od njemačke fraze “Hans un beinbruch” koja se odnosi na “sretno slijetanje” ali u bukvalnom prijevodu znači “lomljenje svih kostiju”.
Moguće je da su glumci zapravo preuzeli ovu frazu nakon Prvog svijetskog rata, kada je ova izreka “slomi nogu” postala veoma popularna i široko korišćena.
Pogledajte još:
Your e-mail address will not be published.
Required fields are marked*