Pored boje očiju, oblika lica, čak su i ove, čudnovate karakteristike nasljedne!

Povezane objave

• Arheolozi otkrili “eliksir mladosti” u Kini! 06/03
• Jedina država koja ima ministarstvo sreće! 29/12
• Istorija planete Zemlje: dolazak ljudi 06/03

Dok je neke karakteristike veoma lako prepoznati u našoj DNK, poput visine, oblika nosa ili boje kose, naučnici su otkrili da se nasljedni faktor ne odnosi samo na fizički izgled.

Iako vjeruje da na naše ponašanje utiče okolina, iskustvo i vaspitanje, zapravo, genetika igra veliku ulogu u ovome.

Šta sve možemo da naslijedimo od roditelja?

1. Koliko smo fini. Sposobnost za brigom i empatijom zapipsana je u našoj DNK. Naime, određeni gen proizvodi receptor za hormon ljubavi- okistocin. A upravo taj receptor utiče na to koliko saosjećanja osjećamo prema drugim ljudima.

2. Želja za putovanjem. Dok su neki ljudi zadovoljni i kada ne napuštaju svoje rodno mjesto skoro nikad, druge ne drži mjesto i pravi su avanturisti. Upravo se razlika između ovih ljudi vidi i u količini gena koji utiče na receptore dopamina. Varijacija ovog gena zadužena je za znatiželju.

3. Kakav ukus ima hrana. Neki ljudi vole začinjenu hranu, dok drugi ne mogu bez slatkiša. Naučnici tvrde da je i način na koji osjećamo ukuse i šta preferiramo uzrokovano genetikom. Ova veza ispituje se od 1931. godine, a dosad je pokazano da između ostalog, geni utiču na naše čulo ukusa.

4.Kakav smo vozač. Kada vas sljedeći put zauvstavi policija, možete slobodno da krivite svoje roditelje, ukoliko niste dobar vozač. Naime, istraživači su utvrdili da određena varijacija gena je različita kod loših vozača, a ti geni su nasljedni. Uz to, pokazano je da su naše sposobnosti da učimo i savladamo novu radnju uzrokovane genetskim sklopom naših roditelja.

5. Koliko ste popularni. Genetičari su detektovali određene gene koji utiču na druželjubivost. Stoga, koliko prijatelja imate u velikoj mjeri zavisi od kombinacije gena vaših roditelja.

6. Zavisnost od kafe. Prošle godine, naučnici su identifikovali gen PDSS2, koji je povezan sa konzumacijom kofeina. Studija je pokazala da što je ovaj gen aktivniji, osoba pije manje kafe.

7. Kako podnosimo mamurluk. Ovdje je u pitanju mutacija gena, koja omogućava bolju, odnosno goru toleranciju organizma na sam alkohol.