Kako bi sedam svjetskih čuda starog svijeta izgledala danas?

07/05/2019 14:02

Povezane objave

Svi znamo za čuvena svjetska čuda starog i novog doba. Ova starije epohe danas više ne postoje, ili postje u tragovima, ali da li ste se ikada zapitali kako bi izgledali na mjestima na kojima su nekada postojali danas, u 21. vijeku?

sedam svjetskih čuda starog svijeta je skup arhitektonskih dijela koje su stari Grci, naročito u helenističkoj epohi, smatrali vrhuncem ljudske kreativnosti. Međutim, od ovih sedam čuda još samo kompleks velikih piramida u Gizi i dan danas postoji.

Najstarije pominjanje liste svjetskih čuda spominje Herodot (oko 450. g. p. n. e.), a prrvi put svih sedam čuda su zajedno pomenuta u epigramu feničanskog pisca Antipatrosa iz Sidona (2. vijek g. p. n. e.), koji je opisao putovanje po istočnom Mediteranu. Grci su ovaj spisak nazvali: “sedam atrakcija naseljene Zemlje koje treba obavezno vidjeti“.

Kako bi danas izgledala svjetska čuda straog doba?

Artemidin hram

Nalazio se u Efesu, Turska (550. g. p. n. e.).

Velika piramida u Gizi

I dan danas postoji i nalazi se u Egiptu.

Viseći vrtovi iz Vavilona

Njihov je tvorac Nabukodonosor II, a nastali su oko 8. vijeka g. p. n. e.

Kolos sa Rodosa, skulptura Heliosa

Od vremena izgradnje ove ogromne statue do njenog uništenja proteklo svega 56 godina. Ova statua se nalazila na samom ulazu u luku Mitraki, ostrva Rodos u Grčkoj.

Mauzolej u Halikarnasu

Nalazi se u današnjem Bodrumu, Turska. U pitanju je bio nadgrobni spomenik karijskog kralja Mauzola. Bio je izgrađen na površini od 30 x 40 m, a visok 45 m.

Statua Zevsa u Olimpiji

Fidija je izgradnju statue započeo oko 440. godine p. n. e. Nekoliko godina ranije, on je razvio tehniku izgradnje ogromnih statua od zlata i slonovače pomoću drvenog rama na koji su se postavljali komadi metala i slonovače, a zatim se skulptura prekrivala zlatom.

Faros u Aleksandriji

U pitanju je svjetionik napravljen 270. g. p. n. e. na ostrvu Faros blizu Aleksandrije. Od svih svjetskih čuda, jedino je svjetionik u Aleksandriji, pored svoje arhitektonske čudesnosti, imao i praktičnu namjenu — omogućavao je brodovima bezbjedan povratak u Veliku luku Aleksandrije.