“Deža vi” fenomen – zašto nam se to dešava?

Povezane objave

• Istorija bojenja kose u proteklih 100 godina 27/10
• Istorija planete Zemlje: dolazak ljudi 06/03
• Ovako su nekada izgledale neke popularne rase pasa (FOTO) 08/03

Da li vam se ikada desilo da se nađete u situaciji za koju ste sigurni da se nije mogla desiti nikada prije, ali ipak imate osjećaj kao da znate šta će se sljedeće dogoditi? Ako jeste – znači da ste imali deža vi.

Deža vi je jedna od većih misterija koja interesuje veliki broj ljudi, a naučnici se trude da je razriješe i saznaju zašto nam se to dešava.

Naime, naučnici sa Univerziteta u Sen Endrusu pokušali su da dođu do odgovora na ovo pitanje tako što su izveli eksperiment. Rezultati su pokazali da je deža vi zapravo način da naš mozak provjeri da li su njegova sjećanja tačna.

Naučnici su pomoću magnetne rezonance pratili aktivnosti mozga kod 21 volontera koji su učestvovali u eksperimentu. Cilj je bio da se podvrgnu proceduri koja izaziva isto osjećanje kao deža vi, a naučnici su pokušavali da isprate šta se to u našem mozgu tada dešava.

“Ovaj osjećaj proizvode dijelovi mozga zaduženi za provjeru postojećih sjećanja, a ne oni za ‘lažna sjećanja’. To je u skladu sa našom teorijom da je ovo iskustvo svjesno registrovanje ispravljanja određenih neslaganja u našem sjećanju”, kaže Akira O’Konor, vođa tima naučnika.

Upravo zato se deža vi javlja sve rjeđe kako starimo, iako se baš u starosti dešavaju problemi sa memorijom i pamćenjem.

“Ako nije u pitanju greška, već prevencija greške, onda sve ima mnogo više smisla”, kažu naučnici.

Ukoliko je deža vi zapravo načim ispravljanja grešaka u našem sjećanju, onda naučnici tvrde da nedoživljavanje tog osjećaja može zapravo biti znak lošeg pamćenja. Međutim, ovo može biti i znak da ljudi kojima se rjeđe dešava deža vi imaju bolje pamćenje, pa samim tim nemaju potrebu za prevencijom grešaka.

Kao što je već poznato, a i očigledno, deža vi u prevodu sa francuskog jezika znači “već viđeno”, odnosno već doživljeno, jer upravo kada nam se to dešava mi se osjećamo kao da smo situaciju u kojoj se u tom trenutku nalazimo – već nekad proživjeli.

Tokom eksperimenta koji su realizovali naučnici isprobana je metoda u kojoj ispitanici dobijaju niz povezanih pojmova, kao što su na primjer jastuk, krevet, noć, ali ne i pojam koji ih sve povezuje – na primjer spavanje.

Zatim ispitanici odrično odgovaraju na pitanje da li su čuli riječ koja počinje na slovo “s”, ali kasnije, kada im se postavi pitanje da li su čuli riječ “spavanje” – a iako oni znaju da je to nemoguće, ipak imaju “lažno sjećanje” o tom pojmu i osjećaj kao da su zapravo čuli i tu riječ.