Da li kućne biljke mogu biti korisne za vaše zdravlje?

Povezane objave

• UNO karte: Ovo pravilo sigurno niste znali! 23/02
• Međunarodni dan Crnog mora – 31. oktobar 31/10
• Ove namirnice možete da jedete bez griže savjesti! 21/08

Kada pomislimo na kućne biljke, obično razmišljamo o estetskim pogodnostima koje one pružaju. Ali da li ima i zdravstvenih pogodnosti?

Dobroćudne karakteristike prirode su često predmet istraživanja – osim što doprinosi zahlađenju određenih područja, poznato je da zelene površine pozitivno utiču na mentalno zdravlje. Dok biljke u saksiji ne ostavlju ni približno isti utisak na nas kao parkovi i livade, istraživanja pokazuju da mogu da imaju sličan efekat.

„Utvrđeno je da biljke utiču na moždanu aktivnost, tenziju mišića i aktivnost srca,“ piše Danica-Lea Larkomb iz Edit Kauan Univerziteta.
Istraživanja pokazuju da žene koje su više izložene biljakama, bilo da je ta izloženost u prirodi ili unutar svoje kuće, imaju manju stopu smrtnosti u odnosu na suprotan pol. Manje oboljevaju od respiratorne poremećaje i bolesti za 34 %, a smanjuje se i rizik oboljenja od raka za 13 %.

Veliki broj ljudi se izjasnilo da ih umiruje zelena boja i da im pomaže da se opuste. Efekat nije umišljen. Primijećeno je da pacijenti u bolnicama koje su okruženi biljakama unutar bolnice imaju smanjen krvni pritisak, umor, manje su anksiozni i smanjen je osjećaj bola.

Čak i da zanemarimo vizuelnu korist biljaka, njihov miris, takođe, utiče pozitivno na naše raspoloženje. Cvjetni mirisi, kao što su miris lavande i jasmina, izazivaju osjećaj spokoja.

Baštovanstvo na kućnom nivou može pružiti dobrobiti slične hortikulturalnoj terapiji, odnosno terapija koja podrazumijeva rad u bašti. Ova aktivna interakcija sa kućnim biljkama, čak iako samo uključuje jednostavne zadatke kao što je svakodnevno zalivanje, može pomoći odraslim osobama da se oslobode stresa koji nastaje na radnom mjestu.

Pretpostvalja se da prisustvo biljaka poboljšava i kvalitet vazduha. Jedan poznat eksperiment koji je sproveo NASA 1989. godine je pokazao da biljke mogu da eleminišu isparljive organske čestice u vazduhu, kao što su formaldehid i benzen.

„Bostonski fikus je jedna od najefektivnijih biljaka kod uklanjanja zagađivača vazduha, ali je teško gajiti je u kući,“ Bil Volverton, bivši istraživački naučnik NASA-e koji je učestvovao u istraživanje, govori TIME časopisu. „Ja obično preporučujem zlatnog puzavca kao prvi izbor, zato što se lako održava.“

Međutim, stručnjaci se ne slažu oko toga koliko kućne biljke mogu da uklone toksičke čestice u vazduhu, jer zavisi od mjesta do mjesta. To istraživanje je izvedeno u kontrolisanoj laboratorijskoj sredini, a sa druge strane, nije lako izmjeriti količinu štetnih čestica u vazduhu u našim kućama.

Pazite je da odaberete odgovarajuću biljku ako želite da unesete malo zelenila u spavaću sobu, zato što noću one mogu da emituju ugalj dioksid.