Studentski rječnik, odnosno rječnik za brucoše, predstavlja skup pojmova vezanih za studiranje sa kojima će se susresti svaki student. Pogledajte najčešće korišćene termine i njihova značenja.

Akademsko osoblje

Akademskom osoblju pripadaju sva lica koja učestvju u procesu nastave i realizacije nastavnog plana, na akreditovanoj i licenciranoj visokoškolskoj ustanovi

Akreditacija

Rješenje kojim se potvrđuje da su ispinjeni svi kriterijumi, propisani od strane Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, o akreditaciji visokoškolskih ustanova.

Brucoš

Student prve godine studija na nekom od fakulteta ili visokih škola.

Bachelor – Bačelor

Stepen obrazovanja koji se stiče završetkom prvog ciklusa studija.

Ciklusi

Studijski ciklusi predstavljaju nivoe studija na visokoškolskim ustanovama kojih ima tri: prvi ciklus studija – dodiplomski studij (osnovne studije), drugi ciklus studija – diplomski studij (magistarski studij) i treći ciklus studija – doktorski studij

Diploma

Isprava koju izdaje akreditovana visokoškolska ustanova i kojom se dokazuje stečeno zvanje, uspješnim završetkom određenog ciklusa studija.

ECTS bodovi

Evropski kreditni prenosni sistem (European Credit Transfer System) – ECTS, predstavlja studijske bodove koji se stiču polaganjem ispita iz određenog predmeta. Svaka godina fakulteta novi 60 ECTS, dok svaki semestar nosi 30 ECTS bodova.

Indeks

Studentska knjižica u kojoj su zabilježene ocijene i stečeni bodovi na ispitima, kolokvijumima. Pored toga u indeks se upisuju i bodovi stečeni izradom seminarskih radova, projekata, praktičnih radova.

Ispit

Ukratko predstavlja provaru stečenog znanja tokom predavanj i vježbi. Ispit može da se polaže pismeno ili usmeno. Svaki student polaganjem ispita stiče određen broj ECTS bodovakoji ne mora da bude isti za sve predmete.

Ispitni rokovi

Ispitni rok predstavlja period koji je namijenjen polaganju ispita. Broj ispitnih rokova definiše se zakonom.

Kolokvijum

Najprostije rečeno, kolokvijum je test koji za cilj ima da provjeri stečena znanja za određeni dio gradiva. Bodovi stečeni na kolokvijumu spadaju u predispitne bodove. Uvedeni su kao dio bolonjskog sistema u svrhu lakšeg polaganja ispita, na taj način što će se gradivo iz cijelog predmeta podijeliti na dijelove i tako polagati.

Konsultacije

Vrijeme predviđeno za razgovor sa profesorima o problemima vezanim za određeni predmet, seminarski rad, savladavanje gradiva određenog predmeta i slično. Svi profesori i asistenti drže konsultacije i na raspolaganju su studentima za ovu vrstu pitanja.

Licenciranje

Proces koji za cilj ima provjeru ispunjenosti standarda za osnivanje i rad ustanove. Dozvola za obavljanje visokog obrazovanja ne može se dobiti ukoliko nisu ispunjeni standardi za osnivanje i rad.

Nastavni plan i program

Dokument na kojem je precizno definisana struktura studijskih programa i način na koji će biti izvršena provjera znanja.

Predstavničko tijelo studenata

Tijelo koje za cilj ima da zastupa interese studenata u skladu sa zakonom. Članovi ovog tijela biraju se glasanjem i njihov sastav čine sami studenti.

Nostrifikacija

Nostrifikacija je proces u kome se diploma stečena kroz obrazovanje u nekoj stranoj zemlji izjednačava sa određenom diplomom. Pod nostrifikaciju spada i prevođenje diplome na naki od jezika.

Overa semestra

Na kraju svakog semestra ovjerava se upravo završeni semestar i to je ujedno i uslov za upis narednog semestra. Na skoro svim fakultetima potrebno je prikupiti potpise profesora koji su predavali određeni predmet u tom semestru.

Predavanja

Predavanja na fakultetu su isto što i časovi u srednjoj školi, s’tim što traju duže. Prihvatanjem principa Bolonjske deklaracije sva predavanja na fakultetima i visokim školama su obavezna.

Predispitne obaveze

U predispitne obaveze mogu da spadaju kolokvijumi, seminarski radovi, projekti, bodovi stečeni prisustvom na predavanjima, aktivnim učestvovanjem u nastavi. Određen broj predispitnih bodova često predstavlja uslov za polaganje ispita iz određenog predmeta.

Prijava ispita

Svaki ispit koji se polaže mora i da se prijavi u roku predviđenom za to. Taj proces podrazumijeva popunjavanje i predaju formulara za prijavu ispita koji sadrži, pored osnovnih informacija o studentu, naziv predmeta koji se polaže, ime profesora kod kojeg su slušana predavanja iz tog predmeta, u kom roku se polaže, podaci o visokoškolskoj ustanovi itd. Sve više fakulteta uvodi digitalni način prijave ispita koji je mnogo efikasniji od tradicionalnog načina prijave.

Semestar

Najbliže rečeno predstavlja isto što i polugodište u osnovnim i srednjim školama. U jednoj studijskoj godini najčešće ima dva semestra. Predmeti koji se slušaju na određenoj godini studija mogu biti jednosemestralni i dvosemestralni.

Student

Status studenta imaju sva lica koja su upisana na akreditovanu i licenciranu visokoškolsku ustanovu i pohađaju studije redovno, vanredno ili učenjem na daljinu.

Studijski program

Predstavlja nastavni plan koji obuhvata jednu ili više naučnih oblasti. Odluku o usvajanju nastavnog plana i programa donosi senat visokoškolske ustanove kojom je obuhvaćen.

Upis ocjene

Kada položite ispit, potrebo je da profesor upiše ocjenu u indeks i to potvrdi svojim potpisom. Upis ocjena vrši se odmah nakon završenog ispita ili u terminu koji odredi profesor.

Vježbe

Pored predavanja koja drže profesori, postoje i vježbe na kojima se odvija praktični dio nastave i velikom broju slučaja ih drže asistenti. Vježbe omogućavaju da se kroz praktičan rad primijeni znanje stečeno na predavanjima.